Dugo se vec prica o tome. Mi smo duze vrijeme pratili sta se dogadjalo oko prvih razmisljanja i planova, koje staze i zbog cega osnijeziti, koje topove koristiti, gdje jezero napraviti. Donijela se odluka da se postave topovi na stazi Praca. Obrazlozenje je da tamo postoji vec rezervoar koji moze prmiti 70 km³ vode i za koji postoji vec gradjevna dozvola a koji bi se lako mogao prosiriti. Osim toga, logicno gledano, na goloj Jahorini – vrh Jahorine gdje silazite sa zicara, veoma cestu znaju puhati jaki vjetrovi koji kad predju odredjenu snagu recimo 25-35 km/h otezavaju prevoz skijasa i prije svega prave jake udare koji mogu baciti skijase sa korpe ili nanijeti materijalne stete na zicarama. Kako je Praca (tj. Skocine) Bogom data padina, zaklonjena od skoro svih vjetrova, pruza se tu mogucnost skijanja u losim vremenskim uvijetima. Kazem moze, mada se u zadnje vrijeme sve manje skija. Razlog je veoma jednostavan: u donjim dijelovima staze koji su nalaze na nekih 1300 m nadmorske visine, rijetko ima snijega. Samim tim ta padina je postla dosta neatraktivna i skoro zaboravljena a prije svega zapustena, iako praca ima dvije olimpijske staze: donji dio spusta te kompletna veleslalomska staza proalze ovuda.
Samim tim bi se skoro mogla dati garancija snijega za dolazak gostiju na Jahorinu u zimskim uslovima. Kroz opciju da se ne mora praviti vjestacko jezero, nego samo povecati kapacittet postojeceg rezervoara, instalacije koje se prave se mogu prilicno lako i efikasno zavrsiti. Krajnji rok izgradnje je 1.12.2010. godine sto je po nasim procjenama moguce.
Sad se postavlja pitanje, koje vrste topove staviti u upotrebu. Postoje niskotlacni (takozvane Zirafe) i visokotlacni topovi. Vazno je naglasiti da topovi mogu praviti snijeg samo ukoliko je temperatura zraka ispod 0°C (minimum -2 do -4°C), ukoliko se ne koristi Kyrotehnika koja omogucava snijeg i na temperaturama iznad 0°C te je mozemo reci da ne zavisi od vremenski (ne)prilika. Kyrotehnika je bazirana na mjesavini vode, zraka i jednog kirogenog sastojka koji pravi snijezne kristale iako je vani temeratura u plusu. Moram naglasiti da je ova tehnika veoma skupa i zahtjeva puno energije, te je pitanje da li je i ekonomicna.
U jednom drugom blogu cu vam objasniti princip rada visoko- te niskotlacnih topova. Glavna razlika je da se viskotlacni zirafe mogu ugraditi samo ispod jezera, ukoliko se nije i za to nadjeno rijesenje, a niskotlacni mogu i iznad jezera. U nasem slucaju, ce se vecinski ugradjivati niskotlacni topovi.
Proizvodjenje snijega ne znaci samo napraviti topove, nego je potrebno ispuniti cijeli niz preduslova. Osim toga snjieg nije uvijek snijeg, i potrebno poznavati puno karakteristika oko vrste, kvalitete i oblika snijga tj. snijeznih kristala, da bi se mogao efizentno i kvaliteno prozvesti umijetni snijeg. Kako ce OC-Jahorina potpisati ugovor sa jednim od najvecih prizvodjaca snijega u svijetu, firmom „Snowstar Group“, koja ce zaposlene u OC-Jahorina i obuciti u rukovanju sistemom, te ce biti u prva tri mjeseca na licu mjesta, mozemo racunati da cemo imati personal koji je obucen i koji moze izlaziti sa problemima na kraj.
Kako smo saznali od neimenovanih izvora, topovi ce biti prije svaga postavljeni na dionici staze Praca (Skocine) te dijelom donjih preloma Ogorijalice 1 i 2. Radi se o dvije zadnje prelomnice Ogorijelice 1 i 2 koje veoma brzo ostanu bez snijega. Dali ce obje biti obuhvace, preostaje nam jos da vidimo. U svakom slucaju, nakon vrhunskih sestosjeda, Jahorina dobija i topove za snijeg te polako pocinje da vraca sjaj koji je nekad imala. U planu je i postavljanje novog sestosjeda umjesto postojeceg na Praci te prosirenje zlokobne S-KRIVINE. Postavljanje kracih liftova po obroncima Jahorine.
Kuda ce biti postavljeni topovi na Jahorini