Jahorina Blog - pregled dogadjaja i iskustva sa Jahorine
VIP Jahorina Club
Sadrzaj straniceClub Jahorina
sa mnostvom informacija o stanju na jahorini, forum, galerija slika,
ski info - koje zice odnosno vertikalni transport radi a sta ne radi.
U prvim neformalnim konsultacijama sa vodstvom OC-Jahorine, dosli smo do podatka da bi ski sezona na Jahorini mogla vec pocetkom decembra zapoceti. Planirani datum je 3. i 4. 12.2011. Ujedno bi se obiljezila preuzimanje snjeznih topova, cijoj svecanosti bi neko iz Vlade RS trebao prisustvovati.
Kako se klima u nasim krajevima mjenja, dolazi do potrebe da se na skijalistima obezbjedi snjezni uslovi koji ce posjetiteljima garantovati skijanje/bordanje ili jednostavno ugodan boravak. U ovom blogu bi vam rado objasnio na kojem principu rade koji topovi.
Niskotlacni topovi
Ugradjeni ventilator raspiruje zrak iz neposrednog okolisa kroz jednu veliku cijev (niskotlacni dio topa).
Opstina Trnovo kojoj pripada jedan manji dio Jahorine vec par godina raspravlja o tome kako bi se trebao napraviti lift na njihovoj zemlji. Kad su zavrsili pitanja oko vlasnista zemljista, opstina je usvojila odluku o pravljenju staze i potrebne zicare te se pristupilo izradi nacrta.
Ja sam jucer razgovarao sa gosp. Mladenkom koja je zaduzena za za projekte u opstini Trnovo. Nakon ugodnog razgovora, postalo mi je jasno da nije bas sve kako bi trebalo da bude, ili mi se bar tako cini.
Opstina Trnovo je usvojila odluku o pristupu razrade plana o izgradnji nove zice na Jahorini u naselju Sator. Samim tim i o novoj stazi Sator koja bi spajala postojecu stazu Poljica/Sator sa naseljem Sator.
Poceli smo vec prosle godine da pricamo prije svega sa nevjericom o umjetnom osnjezavanju ski centra Jahorine.
Trenutno geldamo sto uzivo preko web kamera, sto preko slika koje nam u jahorisnkom forumu clanovi nesebicno dostavljaju slike realnosti i priprema za
osnjezavanje dila staza na Jahorini.
Naime, u toku su iskopi na kanalima kroz koje se provodi struja i postavlaju cijevi za protok vode i to na donje dvije prelomnice Ogorijelice 1 i 2,
pa preko platoa ospred pansiona Rajska Vrata prema domu Mladost i onda stazom olimpijskog veleslaloma u Pracu sve do dann staze.
Snowstar je talijanska firma koja je usmjerila svoje znanje, energiju i novac u projkte umjetnog osnjezavanja skijalista. U 80-tim je Gespi bila prva firma koja je proizvodila
topove za snijeg, da bi im se u 90-tim pridruzili Valteco te nama vec dobro znan Leitner (Leitner Neve) te francuski Motagner da bi 2000. godine osnovana Snowstar grupa.
Danas je Snowstar je moderna firma sa vrhunskim uslugama, specijalizirana iskljucivo za osnjezavanje ski staza i planinksih terena. Firma radi na principu "kljuc u ruke" umjetnog
sistema zasnjezavanja, sto je nama koji smo manje vise laici na Jahorini od velikog znacenja. Tokom godina, produkti Snowstara su ga doveli do neospornog liderstva u umjetnom
osnjezavanja te konkurentnosti na svjetskom trzistu.
Dugo se vec prica o tome. Mi smo duze vrijeme pratili sta se dogadjalo oko prvih razmisljanja i planova, koje staze i zbog cega osnijeziti, koje topove koristiti, gdje jezero napraviti.
Donijela se odluka da se postave topovi na stazi Praca. Obrazlozenje je da tamo postoji vec rezervoar koji moze prmiti 70 kmł vode i za koji postoji vec gradjevna dozvola a koji bi se
lako mogao prosiriti. Osim toga, logicno gledano, na goloj Jahorini – vrh Jahorine gdje silazite sa zicara, veoma cestu znaju puhati jaki vjetrovi koji kad predju odredjenu snagu recimo
25-35 km/h otezavaju prevoz skijasa i prije svega prave jake udare koji mogu baciti skijase sa korpe ili nanijeti materijalne stete na zicarama. Kako je Praca (tj. Skocine) Bogom data padina,
zaklonjena od skoro svih vjetrova, pruza se tu mogucnost skijanja u losim vremenskim uvijetima. Kazem moze, mada se u zadnje vrijeme sve manje skija. Razlog je veoma jednostavan:
u donjim dijelovima staze koji su nalaze na nekih 1300 m nadmorske visine, rijetko ima snijega. Samim tim ta padina je postla dosta neatraktivna i skoro zaboravljena a prije svega zapustena,
iako praca ima dvije olimpijske staze: donji dio spusta te kompletna veleslalomska staza proalze ovuda.
Jucer su zvanice iz svih djelova bivse nam drzave bile prisutne na otvaranju zimske turisticke sezone u Bosni i Hercegovini. Manifestacija je nosila ime "u susret zimi - u susret prijateljima".
Sve je krenulo oko 11 sati, kad su rijec drzali politicarai, nazalost neki su se ocigledno zagubili tu....
Narocito interesantno je bilo kad su poceli stizati gosti sa svih strana. Nezvanicno saznajemo da je oko 500 gostiju smjesteno po hotelima, apartmanima i vikendicama.
Naravno, kao i uvijek, zastupljene su susjedne nam zemlje: Slovenija, Hrvatska, Srbija i Crna Gora kao i RS i BiH, odakle nam je dosao veliki broj gostiju.
Moramo se pohvaliti da smo jedan dio novinara smjestili u nasim smjestajnim kapacitetima, naravno gratis.
Danas smo mogli gledati ugodan program ispred hotela Bistrica kao i u samom hotelu gdje su se domaci specijaliteti i firme predstavljali gostima kojih je bilo vise nego inace,
naravno jer nije bilo skijanja. Poslije toga smo vidjeli kako ratraci pripremaju stazu Zelju, odmah ispod Ogorijelice 2. Po svemu sudeci, bi trebalo biti sutra u nedjelju otvoren lift Zeljo.
Uzivmo mozemo na kameram VIP Jahorine pratiti pocetak skijaske sezone na Jahorini. Dobrodosli nam!
Uoći Beogradskog sajma turizma i manifestacije EXPO – ZIM 2009 koji se održava od 3. do 6. decembra 2009. godine u halama 1 i 1a Beogradskog sajma biće predstavljena turistička ponuda zimskog centra Jahorina. Već poznati sportski tereni i infrastruktura, ali i novine kao sto su dva moderna estosjeda, danas će predstavljati javnosti Olimpijski Centar Jahorina kao i Udruženje Hotelijera Jahorine.
Direktor Olimpijskog centra Jahorina, Branko Koroman je i ovaj put pozvao ljubitelje dobrog skijanja i turiste iz Srbije, koji tradicionalno u velikom broju posjećuju olimpijsku ljepoticu i istakao:
"To su prvenstveno izgradnja novih estorosjednih žičara, koje će, kako se očekuje, planinskoj kraljici RS i BiH vratiti prestižnu ulogu i mjesto lidera zimskog turizma u irem okruženju"
Udruženje Hotelijera Jahorine već cijele godine organizuje niz prezentacija gdje se Jahorina po prvi put predstavlja na moderan način. Predsjednik udruženja Aleksandar Prović smatra da je danasnja prezentacija kruna cijelogodisnjeg rada i moderne marketinke aktivnosti zajedničkih faktora sa Jahorine. Nakon sto su već i to veoma uspjeno obavili prezentacije u Sloveniji i Hrvatskoj, nadaju se i uspjesnoti ove manifestacije.
U restoranu "Novak" na ćolu (u vlasnistvu porodice srpskog tenisera Novaka Djokovića), odrzace se u 15.00 sati napomenuta prezentacija.
Jedna od najaktualnijh tema ove godine na Jahorini kao i na Jahorinskom forumu je postavljanje dva vrhunska estosjeda i hoće li se uspjeti do početka sezone zavrsiti sa radovima te staviti ove željno očekivane žice skijaima na "rasploganje".
Direktor Olimpijskog Centra Jahorina, gosp. Branko Koroman je danas VIP Jahorini detaljno objasnio kakvo je trenutno stanje na izgradnji čestosjeda, ukoliko se to jo uvijek moze nazvati izgradnjom, jer se postavljaju i zadnji elementi koji su neophodni za rad vertikalnog transporta. U narednih par dana bi trebale da se zavre i posljednji detalji na sastavljanju estosjeda Ogorijelica 1. Ako vrijeme i vremenske prilike dopuste, za par dane će se početi sa postavljanjem korpi. A putanje u rad bi trebao nastupiti vec početkom iduće sedmice (oko 7-8.12.), znaci pred sam početak zimske sezone. Ali kako Leitnerova politika je da se nova postrojenja moraju min. 14 dana testirati, znači da u prvoj fazi na žalost nećemo moći koristiti estosjede.
Prije par dana je bio sastanak sa Leitnerovim rukovodiocima poslova, koji su iznijeli detaljno stanje. Sa zadovoljstvom je prihvaćeno, jer moramo napomenuti da će radovi desetak dana prije nego nagovijećteno biti okončani. Zvanični početak rada Ogorijelice 1 će biti izmedju 23.12. i 26.12. znaći par dana pred dolazak udarne smjene na Jahorinu. Kako smo vec par puta izvjestavali, estosjed Poljica će kasniti desetak dana, tako da njegovo pućtanje u rad očekujemo odmah poslije Nove Godine. Razlog zbog čega je prvo zavrćena Ogorijelica pa onda Poljica je veoma logičan. Ogorijelica 1 je povezivala dva dijela Jahorine, iako na Poljicama je veći intezitet skijača.
Motori o kojima smo već u temi "Tehničke karakteristike estosjeda" izvjetavali, će se nalaziti na izlaznim stanicama, a ne na ulaznim. Zbog toga ce biti pokrivene samo izlazne stanice, dok ce polazne stanice biti samo djelomicno pokrivene. Kako nam je receno, stazo su dobro pripremljene i relativno dobro očićene od kamenja.
U narednih par dana čemo Vas izvjetavati o napredku radova i naravno o putanju estosjeda u pogon.
Za odredjene grupe gostiju najavljene su olaksice prilikom kupovine skipasa kao i u odredjenim terminima snizenje cijene ski pasa. Koliko i ko #263;e moći na Jahorini jeftinije skijati, možete u slijedećem tekstu pročitati..
Iz OC-a su nam potvrdili da će za odredjene grupe skijasa biti date olakice na jahorinski skipas. Kako nam je danas to potvrdio direktor OC-a Branko Korman, odredjene organizovane grupe mogu dobiti i do 30% popusta ukoliko se pravovremeno jave. U daljnjem textu objavljujemo listu olakica na jahorinski skipas.
Vec smo Vas izvjetavali o otvarnju sezone na Jahorini 11. 12. i 13. decembra. Gosp. Koroman nam je danas potvrdio da ce za sve na otvaranju vaॎiti reducirana cijena ski pasa. Naime radi o cijeni od 20 KM po danu, sto je vie nego promotivna cijena. Nažalost, nećemo imati priliku izprobati nove estosjede koji bi tada vec trevbali biti u pogonu, ali samo probnom i to sve do 25.12.2009. O tome smo vec detaljnije u prethodnoj temi izvjestavali (Sestosjedi za par dana se pustaju u pogon).
Sniženje cijene ski pasa za oko 10%, a to znači nivo kao prole sezone, važiće sve dok se ne pusti jedan estosjed u rad. Do tada možemo dosta povoljnije skijati, a kako je najaveljeno u narednih para dana bi trebao i dalje padati snijeg, a od 14.12. prilično zahladiti.
Uz ovih par infomacija oko popusta, nadam se da smo jednom ili drugom uljepalji ovo predivno jahorinsko veće.
Da bi smo sto bolje upoznali javnost i ljubitelje Jahorine sa novim šestosjedima, odlučili smo napraviti malu reportažu o Leitnerovim modernim žicarama u kojima možete od ove sezone na Jahorini uživati.
Naime, radi se o isklopnim žičarama koje se na polaznim stanicama zakaće na prednji dio sajle preko sporegurajućih elektro motora i samim tim dobiju puno manju brzinu. To je idealno za one skijaše koji nisu najvještiji u ovakvim situacijama a pogotovo za djecu, gdje rodtelji mogu opušteno gledati kako se djeca sama snalaze i ugodno smještaju u korpe. Na izlaznim stanicama prelaze korpe preko pomocnih točkića sa glavne sajle na izlaznu sajlu, naravno gurane snagom elektromotora, te samim tim puno sporije omugućavaju nesmetan i bezbrižan izlaz sa sjedalica.
Prilikom ulaska na žicu, prolazi se kroz mala vrata, kako bi svi učesnici znali svoju rutu, te se dolazi na pokretnu traku. U tom momentu dolazi korpa u koju mozete ugodno se smjestiti.
Ovim principom se Leitner uvrstio u elitnu gradnju brzih lifotva. Pomocu ove tehnike je omogucena nesmetana brzina i samim tim puno veći kapacitet skijaša. A nije nebitna stavka i smanjenje troškova i ekološki aspekat: više nema mijenjanja ulja, otpor trenja je znatno manji pa je ušteda energije i do 15%. Dijelovi koje je bilo ranije potrebno mijenjati skoro savke sezone, ostaju postojani puno duže.
Garažiranje korpi
Ukoliko nema dovoljno mjesta u "garažama" (koje ce na Jahorini tek za narednu sezonu biti izgradjene), Leitner je u svojim postrojenjima ugradio garažiranje u polaznim stanicama. I to na slijedećem principu: svaka guma djela za sinhronizaciju ima svoj pneumatski kuplung. Nakon reducirane brzine koje smo u prethodnom odjeljku detaljno opisali, svaka korpa se nakog spojke zaustavi. Ovaj proces se ponavlja sve dok ima mjesta u polaznim odnosno izlaznim stanicama. Tako da ce OC imati mogućnost ipak jedan dio korpi da zastiti od snijega i zime i ujutro nam bar djelomično ponudi "suhe korpe".
Udobne i sigurne korpe
Glavna karakteristika korpi je njihov komfor i sigurnost. Iako u nju sjedne i do 6 osoba, nude prilično mjesta. Aerodinamična linija i vizir ili hauba (koja na zalost neće nam biti dostupna ove sezone zbog nemogućnosti garažiranja) je skoro u potpunosti prozirna i napravljena je od prozirnog polykarbonata i u području glave ima jedan dio koji omugučava jednostavnije spuštanje i dizanje haube. Pri tome panoramski pogled koji pružaju jahorinske padine ostaje nedirnut.
Opština Pale prostire se na površini od 493 km2. Sjedište opštine je u istoimenom gradu, koji se nalazi 14 km istočno od Sarajeva.
Područje opštine Pale je izrazito planinskog karaktera, sa nadmorskom visinom od 624 do 1916 m. Najniža tačka je na 624 m nadmorske visine, na zapadnoj strani opštine, gdje se spajaju paljanska i mokranjska Miljacka .
Središnji dio opštine Pale zauzima paljanska kotlina, smještena između planinskih masiva: Jahorine sa juga, Gosine sa istoka, Romanije sa sjeveroistoka, Ozrena sa sjevera i sjeverozapada i Trebevića sa zapada. Pale su smještene u samoj kotlini, koja sa pribrežjem zauzima površinu od oko 8,5 km˛. Smještene su na nadmorskoj visini od 820 m.
Teritorija opštine Pale je vrlo interesantna i bogata prirodnim naslijeđem. Ona je gotovo u cjelini očuvala nenarušenu prirodu, sa ugodnom mikroklimom, četinarskim šumama i drugom vegetacijom, kao i interesantnim geomorfološkim, geološko-paleontološkim i hidrološkim vrijednostima. Područja Jahorine i Romanije su pravi parkovi prirode, koji se odlikuju reprezentativnošću, ambijentalnim i pejzažnim vrijednostima, ljepotom i bogatstvom šuma, pašnjaka i divljači, kulturno-istorijskim naslijeđem i povoljnim položajem.
Područje opštine Pale svojim prirodnim uslovima pogoduje razvoju ugostiteljsko-turističke privrede. Vrlo je privlačan za turiste Olimpijski centar Jahorina, sa prekrasnim terenima za skijanje. Osim pogodnosti za zimski turizam, opština Pale raspolaže i izvrsnim uslovima za lovni turizam, sa izvanrednim lovištima povezanim magistralnim, regionalnim i šumskim putevima, kao i lovačkim domovima.
Od prirodnih znamenitosti, najznačajnija je pećina Orlovača, koja je uređena za turističke posjete.
Na Palama djeluju i četiri fakulteta u sastavu Univerziteta u Istočnom Sarajevu: Ekonomski, Filozofski, Pravni i Fakultet za fizičku kulturu.Sam grad ima 16 registrovanih sportskih klubova.
U ovom gradu se redovno održavaju kulturne manifestacije kao sto su:
-Likovna kolonija Pale
-Dječiji festival "Djeca pjevaju hitove"
-Likovna kolonija "Art simpozijum Jahorina"
VIP Jahorina je uprabo objavila program za Festival OPEN AIR koji ce se odrzati periodu 05.03.2010. - 08.03.2010.
Mislim da ce ovo ljubiteljima muzike biti pravo osvjezenje i da ukoliko bude
potvrdjen nastup predvidjenih grupa na Jahorini , stvarno ce biti super.
Organizatori su napomenuli da je ovo predvidjeni program, da se sa odredjenim
izvodjacima jos treba potpisati ugovor i da ce se definitivan redosljed
izvodjaca znati poslije potpisa ugovora. Sve u svemu mi smo ekskluzivno dobili
cijeli elaborat ovog festivala, a objavljujemo ono sto nas sve najvise
interesuje FESTIVAL OPEN AIR JAHORINA 2010
Praca i Hrenovica su smjestene na obalama istoimene rijeke u veoma plodnoj dolini, opasane planinama Jahorinom, koja je visoka oko 1900 m, i Romanijom, sa nadmorskom visinom oko 1400 m, te prelijepim visovima Crnim rajskim vrhom, Klekom i Borovcom. Udaljena je od središta kantona Gorazda oko 40 km-a, a od glavnog grada Sarajeva 35 km s kojim je povezana modernom asfaltnom saobrcajnicom.
Po zavrsetku rata vlasti i narod opcine Pale-Praca krenuli su u rjesavanje problema kojih nije bilo malo. Do danas je uradjeno mnogo. Izgradjena je infrastruktura, saniran je i dijelom izgradjen vodovod, rekonstruisani su i izgradjeni lokalni putevi, uradjena je visokonaponska kao i nisko-naponska elektro mreza, sva naseljena mjesta su povezana telefonom, izgradjene su i obnovljene kuće, obnovljen je Dom zdravlja i opremljen savremenom medicinskom opremom kao i osnovna skola sa sportskom dvoranom, izgradjena je i savremeno opremljena zgrada opcine kao i zgrada MUP-a. Krenula je po prvi put sa radom lokalna radio stanica.
U Praci posluje 7 prodavnica mjesovitom robom, jedan restoran, tri kafane i mjesna pekara. Od vecih privrednih subjekata posluju: JKP Praca, EUROGORD PRACA, ZZ TOPLIK HRENOVICA, proizvodnja stocne hrane i prerada drveta. Uradjena je nova posta sa telefonskom centralom i nova benzinska pumpa. Registrovan je veliki broj Udruzenja gradjana medju kojima su Sporstko društvo "Jahorina" Praca, Kulturno umjetničko društvo "Rasim Imsirović" Praca, Odred izvidjaca "Praca" Praca i dr.
Jahorina pripada Dinarskom planinskom sistemu. Najviši vrh je Ogorjelica sa 1916 m nadmorske visine. Ljeti je prekrivena gustom zelenom travom, a zimi i do 3 m visokim snijegom. Izvanredna konfiguracija terena, obilje vrlo kvalitetnog snijega, pogodna klima, staze za alpske discipline kao i blage padine (Rajska dolina) uvrstile su Jahorinu među najljepše i najpoznatije ski-centre.
Jahorina je od Sarajeva udaljena oko 25 kilometara a dužina celog masiva sa obroncima iznosi 30 km. Najviši vrh je Ogorjelica, sa 1916 m nadmorske visine. Gostima je na raspolaganju preko 20 km uredjenih staza za alpsko skijanje, povezanih sa cetiri savremene žicare i cetiri ski-lifta, ukupnog kapaciteta preko 7500 skijaša na sat, zatim savremena ski-škole, ski-servisi, kao i ski-rentali.
U neposrednoj blizini skijaških staza posjetioci mogu uživati i u grilovima sa suncalištima na kojima ce biti usluženi jelima sa roštilja, toplim i hladnim napicima. Domacini na Jahorini se trude da vam odmor ucine što interesantnijim. Tako su standardni sadržaji u kojima gosti mogu uživati - nocno skijanje, brojne zimske atraktivne priredbe a odnedavno se na ovoj planini održavaju i takmicenja u snowboardu.
Prosjecan broj dana sa snježnim pokrivacem je 175 dana. Desetogodišnji prosjek visine pokrivaca u februaru iznosi 106 cm, a zimsko-turisticka sezona, zavisno od snježnih uslova, pocinje 15. decembra i traje do 15. aprila. Jahorina se nalazi na granici miješanja mediteranskih i kontinentalnih vazdušnih strujanja, te posjeduje klimu izuzetno pogodnu za ljudski organizam.
Olimpijski centar Jahorina ostvario je za prvih devet mjeseci ove godine prihod nešto veći od 4.329.000 KM, što je za oko 620.000 KM više nego u istom periodu prošle godine, kada se ova stavka mjerila brojkom od 3,7 miliona KM.
Istovremeno, u prva tri kvartala ove godine ostvarena je dobit od oko 375.000 KM, za razliku od perioda januar-septembar 2008. godine, kada je iskazan gubitak od nekih 245.000 KM.
Ovi podaci navode se u Izvještaju o ostvarenim rezultatima poslovanja za prvih devet mjeseci ove godine, koji će danas razmatrati i Nadzorni odbor ovog akcionarskog društva, što je u jučerašnjoj izjavi za “Fokus” potvrdio i predsjednik NO Olimpijskog centra Jahorina, Borislav Bijelić.
On je istakao da je evidentnoj uspješnosti poslovanja od početka godine prethodilo usvajanje niza važnih odluka, kao i praktično djelovanje upravljačkih struktura društva.
- Ovdje posebno želim naglasiti jasno postavljen strateški cilj upravljačkih struktura društva za naredni trogodišnji period, kojim je definisano da OC Jahorina bude među tri vodeća zimska turistička centra u razvijenom okruženju – rekao je Bijelić.
On je ocijenio da je upravo takvo opredjeljenje za rezultat imalo i praktičan plan djelovanja i investiranja u ovoj godini, koji se već i konkretno ogleda u realizaciji višemilionskih investicija u primarne sadržaje na jahorinskim skijaškim stazama.
- Čvrsto smo uvjereni da ćemo u potpunosti oživotvoriti usvojeni trogodišnji biznis plan, čija je vrijednost bezmalo 40 miliona KM, a uporište za takav optimizam pronalazimo u činjenici da je u završnoj fazi realizacije i više od 18 miliona KM vrijedan poduhvat izgradnje dvije savremene šestorosjedne žičare, ali i u ohrabrujućim pokazateljima o poslovanju, koji dodatno dobijaju na vrijednosti imajući u vidu činjenicu da su ostvareni u periodu svjetske ekonomske krize, koja nije zaobišla ni naše prostore – navodi Bijelić.
Višemilionska investicija OC "Jahorina" u izgradnju savremenih šestorosjednih žičara predstavlja ogroman podstrek za hotelijere na planini da i dalje rade na poboljšanju kvaliteta ponude, ali i svojevrsnu nagradu za dosadašnji uloženi trud na izgradnji modernih smještajnih kapaciteta, koji su svojom pojavom probudili nadu da planinska kraljica RS i BiH može vratiti stari sjaj i postati turistički centar evropskog formata.
Ovako o velikim ulaganjima u primarne sadržaje na skijaškim stazama razmišljaju u Udruženju hotelijera s Jahorine, čiji predsjednik, Aleksandar Prović Bato, kaže za "Fokus" da je upravo ovakav projekat trebao olimpijskoj planini kao cjelovitoj turističkoj destinaciji kako bi se moglo govoriti o značajnijem iskoraku u razvoju turizma na ovim prostorima.
- Sve naše dosadašnje samostalne investicije, koje nisu bile male, naprotiv, bile bi gotovo uzaludne da nije uslijedila realizacija velikih razvojnih planova poput izgradnje šestorosjeda. Činjenica je da su hotelijeri išli korak ispred, ali je činjenica i da smo vjerovali u obećanja Vlade RS i premijera Milorada Dodika koja se, evo, ispunjavaju i donose nam svojevrsnu sigurnost u pogledu ekonomske opravdanosti dosadašnjih ulaganja i ambicioznih planova koje želimo realizovati u narednom periodu, s jasnim ciljem da stvari dovedemo na onaj nivo kada ćemo bez imalo lažne skromnosti moći glasno da izgovaramo svojevrstan slogan "kažeš turizam, misliš Jahorina" - kaže Prović, naglašavajući da svi hotelijeri apsolutno podržavaju sve napore OC "Jahorina" u smjeru znatnog podizanja kvaliteta primarnih sadržaja na jahorinskim skijaškim stazama.
Prović kaže kako je opšti interes svih koji učestvuju u kreiranju turističkog proizvoda na Jahorini, pa tako i Udruženja hotelijera koje predvodi, da privuku što veći broj turista, ističući da su hotelijeri u tom kontekstu već učinili iskorak smanjujući cijene u rasponu od pet do 30 odsto, što bi, cijeni, trebalo donijeti i pozitivan efekat.
- Svakako, učinili smo sve i kako bismo otklonili nedostatke koji su nas pratili prethodnih godina, te na jedan moderan i marketinški agresivan način zajednički sa OC "Jahorina" nastupili na svim sajmovima u regionu, vjerujući da smo poboljšali kvalitet ponude i usluga - kaže Prović, podsjećajući da hotelijeri okupljeni u Udruženju raspolažu sa oko hiljadu ležaja, od kojih je više od polovine u visokokategorisanim hotelima sa četiri zvjezdice.
Ne krije da su planovi za budućnost ambiciozni u svakom pogledu, te da bi njihova realizacija Jahorinu trebalo da izvede i na probirljivo evropsko turističko tržište i to na način da bude atraktivna destinacija tokom cijele godine, a ne isključivo i samo tokom zimske sezone.
- Vjerujemo da smo na putu da obogatimo i ljetnu ponudu, te i u tom segmentu postanemo konkurentni na tržištu, a već postoje jasne namjere za izgradnju sportskih sadržaja, biciklističkih staza i staza za šetanje, kao i uvrštavanje segmenta takozvanog adrenalinskog turizma, poput popularnog paraglajdinga - najavio je Prović planove ovdašnjih hotelijera, čija bi realizacija, reče, trebalo da uslijedi već početkom naredne godine.
Sportske manifestacije i dvorana
Prović optimistično najavljuje da će Jahorina uskoro ponovo biti mjesto održavanja velikih sportskih takmičenja, pronalazeći uporište za takvu tvrdnju i u činjenici da je preko OK BiH već pokrenuta aktivnost u vezi s kandidaturom za Zimske olimpijske igre mladih.
- Jahorina je već domaćin najprestižnijih košarkaških i fudbalskih kampova u regionu, a vjerujemo da će uskoro biti izgrađena i manja sportska dvorana, koja bi omogućila i dolazak profesionalnih ekipa na pripreme - kaže Prović, ističući da je sve to, zajedno sa investicijama u sadržaje zimskog turizma, dovoljan razlog za optimizam po pitanju budućnosti olimpijske planine.
Dva nova šestosjeda na čijem montiranju se već uveliko radi, u jednom satu moći će da transportuju oko 4.000 skijaša.
Ovogodišnju zimsku sezonu na olimpijskoj planini, koja počinje 11. decembra, obilježiće kvalitetniji uslovi za skijanje i niže cijene smještaja, najavljuju odgovorni u Olimpijskom centru Jahorina. Posebna novina i ujedno najveća investicija biće dva nova šestosjeda na čijem montiranju se već uveliko radi. Izvođač radova, italijanska firma Leitner, računa da će, ukoliko je vrijeme posluži, kompletan posao završiti najkasnije do kraja decembra.
"Dva šestosjeda, koji će u jednom satu moći da transportuju oko 4.000 skijaša, tek su jedna od investicija iz okvira programa koji namjeravamo realizovati u naredne tri godine, a čija vrednost prevazilazi 40 miliona konvertibilnih maraka. Vlada Republike Srpske izdvojila je 26 miliona maraka, od čega će u šestosjede biti investirano nešto više od 18 miliona, dok će ostatak novaca biti usmeren u projekat osnježavanja staze Skočine (Prača), čija će realizacija krenuti početkom iduće godine", kaže direktor Olimpijskog centra Jahorina Branko Koroman.
Naglašava da prva faza realizacije trogodišnjeg programa investiranja, urađenog na bazi Regulacionog plana Jahorine koji je usvojila opština Pale, podrazumeva i nabavku četiri lifta, te dve mašine za osnežavanje. Prema njegovim rečima, cijena smještaja u hotelu Bistrica, koji posluje u okviru olimpijskog centra, ove sezone biće niža za 30 posto u odnosu na prošlogodišnju, dok cijena ski-pasa je minimalno povećana.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Vinko Radovanović potvrdio je u razgovoru za "Politiku" da je Jahorina glavni brend, ne samo u istočnom delu Srpske nego u cijeloj republici,i da se "tako i tretira na svim nivoima". Kad govorimo o turizmu, kaže on, "mi mislimo, prije svega, na Jahorinu, bez obzira što ona nije i jedina atraktivna i privlačna turistička destinacija na istoku RS".
"Osim Vlade RS, i grad, zajedno sa svim lokalnim zajednicama koje su u njegovom sastavu, ulaže i napore i sredstva kako bi Jahorina, koja privlači svojim prirodnim ljepotama, dostigla nivo poznatih skijaških centara u svijetu, odnosno kako bi je, kroz organizovanje i ponudu različitih sadržaja, učinio atraktivnom tokom cijele godine. U poslednje vrijeme je na Jahorini urađeno dosta toga, počev od javne rasvete, prostora za parking, pa do organizovanja pružanja adekvatne zdravstvene zaštite i to tokom 24 sata", objašnjava Radovanović i konstatuje da će interes za Jahorinu sigurno biti još veći nakon što se završi put Lukavica–Pale koji je već u fazi izgradnje i u koji Vlada RS ulaže više od osam miliona maraka.
Nakon što je opština Pale, na osnovu Master-plana, donijela Regulacioni plan za područje Jahorine, na ovoj planini je, kako to kaže gradonačelnik, "zavladao red" u smislu da je, konačno, rešen problem i bespravne izgradnje. "Postojanje Regulacionog plana je višestruko značajno, s jedne strane on, i to u startu, onemogućava bespravnu izgradnju, a s druge pruža mogućnost legalizacije objekata koji su izgrađeni mimo zakona i propisa, što je 'odriješilo ruke' gradskim inspektorima da mogu da rade svoj posao", naglašava Radovanović.
Mnogo prije Zimskih olimpijskih igara i današnjih dana, njene su skijaške terene pohodile i Sarajlije i njihovi gosti.
Prve smucke u Bosnu i Hercegovinu stigle su s austrougarskom okupacijom ovih krajeva, koja je izvršena 1878. godine. Donijeli su ih austrijski vojnici i namještenici, koji su se ovim sportom do tada bavili u svojim Alpima. Medjutim, domace stanovništvo u pocetku ostalo je samo posmatrac ove novine. Smucanje je u to vrijeme bila samo sporedna aktivnost tek pojedinih clanova planinarskih društava, od kojih je prvo, s imenom Turisticki klub, osnovano 21 septembra 1892. godine, a okupljao je prije svega strance i po nekog od domacih bogatijih ljudi. To je bilo drugo planinarsko društvo na južno slovenskim prostorima. Vec 1896 g. Klub vlastitim sredstvima podiže ispod vrha Trebevica prvu planinarsku kucu u BiH, godinu dana kasnije malo sklonište na Dobroj vodi, a 1909 planinarsku kucu na Jahorini.
13 godina Klub je uspješno radio i vrlo brzo postao iz kluba stranaca prerastao u klub domacih aktivista koji su poslije 1905 g. u njemu preuzeli vodece pozicije. Iste godine Turisticki klub dobija ¨konkurenciju¨.
Znacajan korak na razvoju smucanja nacinjen je 4. aprila 1905. godine, kada je u Sarajevu osnovana podružnica Radnicko turistickog društva Prijatelj prirode kao ogranak društva ¨Die Naturfreunde¨. Centrala ovog društva bila je u Becu, a osnovala ga je austrijska Socijaldemokratska partija još 1895. s ciljem da mecu sindikalno organizovanim radnicima podstice razvoj izletništva i rekreativnog boravka u prirodi. U društvo Prijatelj prirode vec prve godine ukljucio se i veci broj domacih radnika. Zimsko planinarenje, odnosno planinarenje uz upotrebu smucki postaje jedna od djelatnosti ovog naprednog društva, cije je, inace, samostalno djelovanje nastavljeno i po završetku prvog svjetskog rada.
Zanimljivo je da je sarajevsko Radnicko turisticko društvo Prijatelj prirode, pošto se osamostalilo po završetku rata, okupljajuci sindikalno organizovane i lijevo orijentisane radnike, osnovalo svoje podružnice u Zenici, Zagrebu, Osijeku, Sušaku, Koprivnici, Slavonskom Brodu, Makarskoj, Splitu i Mariboru.
Za period do prvog svjetskog rata, od osnivanja Radnicko turistickog društva Prijatelj prirode, cija je istina osnovna djelatnost bilo planinarstvo, interesantno je i to da su ucestaliji i masovniji izleti u planine za zimskih mjeseci zagolicali i seosku omladinu za novi sport na snijegu, koji je u bjelašnickim i jahorinskim selima do tada donosio samo nevolje.
Prvi svjetski rat prekinuo je aktivnosti prvih ljubitelja smucanja. No, sa završetkom ratnih razaranja, smucanje i smucari ponovo stupaju na scenu
Kraj I dijela. Preuzeto iz knjige OLIMPIJSKI KORIJENI, B.Tomic, B.Radosavljevic
Zakasnio je minut-dva na zakazani razgovor u svom kabinetu u poslovnoj zgradi “Energoinvesta”, pravdajuci se kašnjenjem tramvaja. I to jutro, prvi covjek najveceg privrednog sistema u zemlji, manirom doživotnog sportiste, smucara, zakletog pješaka, prevalio je svoju redovnu turu linijama gradskog saobracaja do radnog mjesta, da bi se , izmedju pet-šest važnih sastanaka, na tren vratio smucarskim uspomenama. Krenulli smo od pocetka…
“Prije rata u Sarajevu se, uglavnom, takmicilo u smucarskom trcanju i skokovima, dok ce alpske discipline poceti da se razvijaju kasnije”- prica Dragutin Kosovac.” Što se mene licno tice, prvo skijanje bilo je na “dugama” od bureta u Kevrinom potoku. Kasnije, kad sam sebi, od para zaradjenih davanjem instrukcija djacima iz nižih razreda, kupio prve skije, onda sam skijao na Betaniji svakodnevno, a kasnije na Crepoljskom i Jahorini. Bjelašnica je bila udaljena i pristupacna samo starijim planinarima.
Inace, prije rata samo je SSK bio iskljucivo smucarski klub, a ostale smucarske aktivnosti odvijale su se u okviru planinarskih društava. Zbog raje s kojom sam bio, ja sam se uclanio u Hrvatsko planinarsko društvo “Bjelašnica”, koje je imalo kucu na Bukoviku. U okviru društva smo stvorili i jednu omladinsku grupu, koja je prerasla u omladinsku sekciju pod snažnim uticajem nas komunista. Procelnik te grupe bio je Josip Sigmund, koji je bio clan Partije, a ja sam bio tehnicki vodja grupe.
U zimu pred sam rat, omladinska sekcija je dobila kolibu na Vukelinim vodama na Jahorini. Ja sam bio domar te kuce cijelu tu zimu. Tu su svake subote i nedelje održavani sastanci i predavanja za mlade koji su izlazili na skijanje. Slicnog uticaja komunista bilo je i u drugim organizacijama, narocito u Prijatelju prirode”.
Je li uz partijski rad, bilo vremena i za trofeje ?
” Moj jedini pravi sportski trofej je drugo mjesto na Prvenstvu Bjelašnice u trcanju na 16 kilometara. Bio sam još junior, ali sam u trci sa seniorima osvojio drugo mjesto. I danas cuvam tu diplomu. Inace, bilo je to vrijeme odlicnih smucara. Sjecam se, recimo, Milana Poluge koji je trcao u seljackim pelengacama, a bio je najbolji na susretu sarajevskih i beogradskih smucara na Kopaoniku.”
I onda je rat sve prekinuo..
Da, i mogu reci da je to smucanje, kondicija, navika na hodanje po planini, osjecaj za orijentaciju, da nam je sve to jako pomoglo u partizanima.”
Jeste li u ratu bar na tren dolazili u dodir sa skijama?
“Krajem cetrdeset prve, pocetkom cetrdeset druge, mi smo na Igmanu imali malu jedinicu na skijama. Ja sam, mislim da je bio februar ili mart cetrdeset druge, išao na skijama sa jednom grupom preko Igmana i Bjelasnice na Boracko jesero u Mostarski bataljon.
Drugovanje na skijama nastavili ste cijelog života. Kao visoki funkcioner, istaknuti privrednik, razlikovali ste se od svojih kolega po tome što su oni otišli na tribine kao gledaoci, a Vi ste ostali sportista. Kako ste, uz toliko obaveza, uspjeli da cijeli život ostanete smucar ?
A zbog toga nisam nikakva neobicna osoba. Šteta je što se sportom ne bavi više njih, jer ipak, bavljenje sportskim aktivnostima omogucava covjeku da održi fizicku kondiciju, a kad se ima kondicije, onda se lakše živi, i bolje se misli, i lakše se mogu izdržati napori dnevnog života i rada.
Ni danas ne propuštate nijedan Kup veterana.
“Nije tacno da ne propuštam nijedan. Zadnje dvije godine me nije bilo zbog problema s okom, pa dok nisam otišao na operaciju, nisam mogao voziti alpske vožnje.”
Znaci, na narednom Kupu veterana se vracate ?
“Vec sam se vratio krajem prošle sezone, ali nisam bio u treningu da bih mogao na Kup veterana.”
Koliko Vam znaci to takmicenje?
Znaci mi mnogo, i meni i ostalima. Dobro je što se to održava krajem sezone, bez obzira na slabije snježne prilike. Jer, ljudi se onda pripremaju cijelu zimu, treniraju. Onda, to su lijepi trenuci kada se vracamo uspomenama, lijepim, na žalost, sve cešce smo u prilici i da spominjemo ljude kojih više nema, pocev od Cigija, pa Džodže, Dabe…”
Jeste li i dalje samo na Jahorini ili ste probali i Bjelašnicu ?
“Vozio sam i na Bjelašnici. Ja uvijek strancima pricam kako u Sarajevu imamo velike probleme sa smucanjem, zato što je do staza na Jahorini 28 kilometara od moje kuce, a do staza na Bjelašnici 29, pa ne znamo na koju bismo stranu. Onda se trudim da, ipak, negdje odem, da ne ostanem u Sarajevu kao Bogdanov magarac. A to je za svijet u inostranstvu frapantno, jer normalno je i u smucarskim centrima da se do staza ide i do dvadesetak kilometara, a ovdje si iz centra jednog velikog grada samo 28 kilometara daleko od staza.
Moja praksa je slijedeca: pošto imam kucu na Jahorini, gore mi je alpska oprema, ali rezervnu imam u Sarajevu, kao i lauferice, a to je za Bjelašnicu i Igman. Mislim da je dobro što na Igmanu imamo tako dobre i tako uredjene staze za trcanje. Šteta je što trkackih staza nemamo i na Jahorini, a mislim da bi se mogle urediti bez velikog troška.”
Šta je ljepše, Jahorina ili Bjelašnica?
“Lijepo je i jedno i drugo. Staze na Bjelašnici su teže i alpski bolje, a na Jahorini, sa svojom širinom, onim preccima na kojim se može praviti izbor, sigurno ima svoje prednosti.
Najljepše uspomene sa smucarskih terena ?
“Sve je lijepo. No, covjek zapamti neki detalj. Recimo, jednom smo išli na Bjelašnicu, pedesetih godina, bio je mart. Prenocili smo u Opservatoriji, gdje je radio meteorolog Nepomucki. Ujutro smo skijajuci krenuli nazad za Pazaric, a ja sam u jednom smuku na Krvavcu ostao bez kape, šarene, koja mi je spala u vožnji. Nisam se mogao vracati, bilo je isuviše naporno. Otišli smo. Medjutim, iduce jeseni, negdje na Treskavici, nadje me jedan planinar i pita: “Jeste li Vi Kosovac?”. Velim da jesam, a on izvadi moju kapu i pita: “Je li ovo Vaša kapa?” Kada je išao na Bjelasnicu, našao ju je, odnio Nepomuckom, ovaj mu rekao cija je i covjek je cuvao do jeseni…
Kao aktivista SSK bili ste na celu grupe ljudi koja je godinama radila posao koji je bio kljucan za trasiranje puta Sarajeva prema 14.Zimskim Olimpijskim Igrama. Dali ste nesebican doprinos i u pripremama i u organizaciji samih Igara. Jesu li sva Vaša ocekivanja kao smucara, smucarskog radnika, poslije ZOI ostvarena?
” Mislim da su SSK i njegovi aktivisti, svojim naporima i organizovanjem sporta u Sarajevu, na Jahorini, organizovanjem prvih takmicenja, kasnije omladinskih kriterija, pa evropskih kupova, ne samo dali inicijativu nego i stvorilli uslove i doveli do Olimpijade u Sarajevu. Mislim, a sada se to pokazuje, da je bilo šteta što ti smucari nisu više bili ukljuceni u poslove oko organizacije Olimpijade. Zbog toga su se veze sa svjetskim federacijama dosta prekinule. I planine u profesionalnim organizacijama ne drže smucari. To ima uticaja na kvalitet smucanja, a i na to da imamo malo medjunarodnih sportskih takmicenja. To je šteta i za sport i za turizam. Mislim da bi na tome trebalo raditi.
Zatim, tradicija i masovnost, koja u Sarajevu postoji, nije dovela do kvaliteta, do novih rezultata na planu vrhunskog sporta. Tako se moja nadanja, nažalost, nisu ostvarila. Mi smo cak, što se tice kvaliteta smucanja u jugoslovenskoj konkurenciji, negdje iza onoga što smo bili prije ZOI, u vrijeme Boškovica, Gašica, Pašovica. A mislim da Sarajevo ima šansu, posebno u smuku, koji je, ipak, najatraktivnija alpska disciplina, jer imamo dvije staze, od kojih je Jahorina idealna za trening. Isto tako nije mi jasno zašto smo zaostali sa skokovima, pored ovakvih skakaonica, ljepotica, na Malom Polju. Moglo bi se mnogo više uciniti.”
U cemu vidite rješenje tih problema ?
” U organizovanijem radu. Medjutim, moram reci da je ogroman doprinos Olimpijade u gradu. Promijenila je Sarajevo, dala mu novo mjesto u svijetu. I mislim da je teško procijeniti sve što je ona dala…”
Šta Vas najviše raduje u novom, olimpijskom Sarajevu ?
” Najviše me raduje kada subotom i nedeljom vidim djecu sa klizaljkama i smuckama preko ramena kako se motaju po Carsiji. Jedni idu na Bjelašnicu, drugi na Jahorinu, jedni na Zetru.
Milo mi je kada vidim da se omladina bavi sportom i da ga voli.”
Intervju napravio autor knjige “Sarajevske bijele staze”, Boro Radosavljevic. Knjiga je izdana 1988.godine povodom 60.godišnjice Sarajevskog Smucarskog Kluba, najstarijeg smucarskog kluba u Bosni i Hercegovini.
Pre 25. godina, 8. februara 1984, pogledi gotovo celog sveta bili su uprti ka bajkovitom svetilištu 14, zimskih olimpijskih igara.
Sa setom i uzdahom prisetice se Sarajlije, a zasigurno i brojni poštovaoci nekadašnje Jugoslavije, onog prelepog osmofebruarskog dana od pre dve decenije, kada je Sarajevo bilo andeoski grad, a Jugoslavija još arkadijevska zemlja.
U neponovljivom dekoru koševskog amfiteatra, nakon što je iz drevne Elade stigao olimpijski plam, da bi ga do najvišeg postolja donela Sanda Dubravcic, obasjano je svetilište 14. ZOI. A nezaboravnoj svetkovini otvaranja, uz sportiste iz 49 zemalja, prisustvovali su i brojni svetski zvanicnici i gosti sa predsednikom Medunarodnog olimpijskog komiteta Huanom Antonijem Samaranom na celu.
Podalje od te svecarske atmosfere, poput Kronovog brežuljka u Olimpiji, stajale su i dve planine-lepotice Jahorina i Bijelašnica i dva lepotana Igman i Trebevic, zaokružujuci sa sportskim hramovima Zetre i Skenderije bajkoviti prizor kakav se valjda vida samo jednom.
Sve je tih snežnih dana, do 19. februara, kada se olimpijski plam ponovo otisnuo ka svom hiljadu godišnjem ishodištu i usnuloj Olimpijadi, bilo toliko ljupko i carobno da je Sarajlijama, kao i njihovim gostima, izgledalo i kao da sanjaju.
Idealno izvajane staze, smerno uredena i druga sportska borilišta i Olimpijsko naselje u Mojmilu, kao i sarajevske ulice i restorani izgledali su tako lelujavo i doterano kao da ih je nadgledala i sama boginja lepote Afrodita. A neka "vecna druženja i prijateljstva", ustanovljena tada, preživece i mnoge kasnije potope, dokazujuci tako besmrtnost olimpijskog duha.
Jer sudbina je, nažalost, htela da Sarajevo u svom kasnijem hodu kroz istoriju, slicno kao i olimpijada u davnoj prošlosti, prode i kroz pravi pakao. Kao što su podanici uništivosti hteli da za uvek pogase Olimpijine svetlosti i zatru trag divnog Hereona i Zevsovog hrama, Pelopsovog žrtvenika i Filipiona, tako je jedan prokleti rat zapretio i umiranjem Sarajevu.
Srecom, umesto umiranja desilo se suprotno: i Olimpijada i Sarajevo preživeli su sve strahote. A kao što je slavni Francuz Pjer de Kuberten udahnuo novu dušu Olimpijadi, tako je i maslinova grancica doneta iz dejtonskog vrta preokrenula najbolje sudbinu Sarajeva.
Ovaj grad, istina, više nikada nece biti onako multietican kao što je bio u svoje sretno doba, mada ce i dalje ostati evropski Jerusalim. Kao što ce trebati da prode još mnogo decenija da dostigne bar približno onaj visoki novo evropske emancipacije koja je provejavala njegovim odajama pre dve decenije, tokom 14. ZOI.
Upravo u toj uzvišenosti Sarajlija napisano je tada i 25.000 inostranih storija, kao i sto hiljada u medijima sa prostora bivše Jugoslavije. A svoj nemerljivi doprinos sarajevskom uzletu do nezaborava dala je svakako i "Politika".
Bila je možda i jedini svetski list, koji je onog nezaboravnog 18. maja 1978. godine - kada su pod atinskim nebom, na zasedanju MOK-a, Sarajevu poverene 14. ZOI - imao dvojicu specijalnih izveštaca, Miroslava Radojcica i Pavla Lukaca, sticajem okolnosti obojicu rodenih Sarajlija. Kao što je narednih šest godina objavila i na hiljade storija. od kojih su neke preneli i drugi svetski mediji.
Svega toga prisetice se verovarno mnogi cija secanja sežu dve decenije unazad, jer je to biulo neponovljivo doba kada su pogledi cele naše planete smerali ka zemlji koje više nema, a centar sveta bilo je Sarajevo.
Organizacija 14. ZOI koštala je 142,6 miliona dolara, a polovina prihoda bila je ostvarena od prodaje prava na TV prenos. Ukupno je prodato 250.000 ulaznica, a samo u inostranstvu 200.000, dok su TV prenos sarajevske "bijele olimpijade" pratile dvije milijarde ljudi.
Ucestvovalo je 1.450 sportista iz 49 zemalja, a sa Igara je izvštavalo više od 4.500 novinara.
Nakon 14.ZOI Sarajevu je, uz prelijepe olimpijske objekte, ostalo 2.850 novoizgrašenih komfornih stanova, više lijepih hotela i mnogo toga drugog, a bilo je otvoreno i 9.500 novih radnih mesta.
Izložba o olimpijskom Sarajevu obišla je 1.640 gradova bivšpe Jugoslaviije i 1.800 širom sveta.
Ove narodne prognoze vremena, posmatrane s turisticke strane, ne mogu biti suvisne. Turistima se u Alpama preporucuje da se, i pored meteoroloskih prognoza, oslanjaju i na prognoze vremena zasnovane na narodnom predanju.
Srodjeni sa planinom i za nju zivotno vezani, stanovnici Jahorine oduvjek su obracali paznju na pojave koje ukazuj na promjenu vremena. To predskazivanje vremena zasniva se na posmatranju neba, na pracenju atmosferskih pojava. Kada vide rijetke zvijezde na nabu, oni kazu da ce biti lijepo vrijeme; a kada je mjesec prevucen tankim oblakom, bice kisa. Kada se nebo na zapadu oko zalaska sunca crveni bice vedra noc, a kada je crvena zora bice kratko lijepo vrijeme. Kada se na vrhovima Jahorine pojave crni oblaci, nastupice nevrijeme,a bijeli oblaci su znak lijepog vremena. Pojava magle oko vrhova Jahorine najavljuje kisu i oluju. Kada se na zapadu razvedrava bice lijepo vrijeme. Ako na jugu grmi,bice kise,a ako grmi na sjeveru, nece biti kise. Prema narodnom vjerovanju, grom najvise udara u orahova stabla i zato se od njih treba udaljiti kada grmi. Ako psi zjevaju, nastupice promjena vremena; ako zavijaju bice jak mraz; kada se izlezavaju, bice lijepo vrijeme.
Narod je dugim posmatranjem dosao do zakljucka i predznanja koja covjeku mogu koristiti kada se nadje u cudljivoj planini, gdje u jednom casu ljevaju kise i przi sunce.
Kristali snijega padaju u obliku setougaonih zvijezdica,plocica i pahuljica. Tada se temperatra krece oko 0 stepeni. Za snijeg na Jahorini ima nekoliko vrsta naziva: susnjezica,cijelac,prsac,smet itd.
SUSNJEZICA-Prvi jesenji snijeg na Jahorini je susnjezica. On obicno pada sa kisom u prvim oktobarskim danima. I ako se planina zabjeli svojstvo tog snijega ne odgovara za skijanje. Kretanje po takvom cijelcu, dok se ne proprti, cesto je varljivo, jer ispod kore ima praznina po kojima skije posrcu.
PRSAC- Prsac pada pri nizoj temperaturi u Decembru, Januaru i Februaru. Prsac je suhi rastresiti snijeg. Ne prijanja na podlogu, a zgrudvava se samo zagrijavanjem. Za skijanje je gibak i odlican. Kada razvijemo vecu brzinu ostaje za nama snijezna prasian. Pod uticajem smrzavanja snijezni kristali se pretvaraju u ledena zrnca. Od tog starog ulezanog snijega stavraju se snjezanici. Susret sa tom bijelom masom, koja zraci ledenom svjezinom, zaista je prijatan dozivljaj. Snjezanici se nalaze u vrtacama i tocilima. U snjezaniku zbijenog i ulezanog snijega tezina po kubnom metru iznosi od 650 do 900 kg. Povrsina snjezanika i njihova debljina su razlicite.
Za planinu Jahorinu vazne su naravno snijezne padavine dok se kisnim poklanja manje paznje. One su cak stetne zbog otapanja snijega koji treba sto duze da se zadrzi radi sportova na snijegu. Prema nekim statistikama radjenim prije 20 godina na Jahorini je trajanje perioda sa pojavom snijega bilo od 183 do 261 dana, odnosno trajanje perioda bez pojave snijega od 104 do 182 dana. Danas se situacija znatno promjenila ali smo jos uvjek jedna od planina sa najvecim brojem snijeznih padavina na ovim prostorima.
Na Jahorini se desavalo da visina snijeznog pokrivaca bude i do 3m. Takva situaciaj je poslijednji put zabiljezena 1999. godine. Dubina smetova je bila i do 9m, a korpe su u neki djelovima isle kroz snijezne usjeke te pravile tunel kroz snijeg u velikoj snijeznoj masi. Na Jahorini je desetogodisnji februarski prosijek 55cm, a nekada je iznosio 106cm. Zbog dolinskih inverzija zima na Jahorini moze da bude veoma duga i snijezni pokrivac na nekim predjelima cesto se moze vidjeti u kasnim proljecnim i ljetnim mjesecima. U zimskom periodu je godisni minimum padavina, a veliki broj suncanih i vedrih dana sa vrlo niskim temperaturama. Kada grije sunce, ono konzervira snijeg i skijaske staze postaju bolje. U svakom slucaju najlijepsa srz skijaske sezone na Jahorini je od 15.februara do 1.aprila. Tada je najkvalitetniji snijeg za skijanje. U martu, u Bobanovim rupama na Goloj Jahorini, na nadmorskoj visini od 1800m, na snijeznom pokrivacu skijasi se skinu do pojasa, ukrste skije i suncaju se. Mi taj dio zovemo bijele suncane plaze.
Snjeg je zapadao i prekrio nasu Olimpijsku ljepoticu. Visina snijega na Poljicama i na vrhu nije ista kao ni temperatura. Snjeg na Poljicama je cca 10 cm, a na vrhu Jahorine iznosi cca 20 cm. Kao sto rekoh ni temperatura nije ista, na Poljicama je oko -5 stepeni, a na vrhu cak i do -10 stepeni.
Ovako rani snjeg zapamcen je 2003. kada je objelio ne samo Jahorinu nego i grad Pale koji se nalazi u njenom podnoziju.
Ako cemo po ovome znati koliko ce snijega biti u predstojecoj sezoni onda nema za sta da se brinemo. Jer kako kaze jedna nasa poslovica "po jutru se dan poznaje", a jutro nam je burno.
Nakon dosta zavrzlama, zalbi, ucjena i pogobi, konacno se krenulo u izvedbu, bolje receno u izgradnju nove zice i to sestosjeda. Predvidjena su dva mjesta za izgradnju: na mjestu staroga jednosjeda na Poljicama i Ogorijelice 2.
Naime u toku mjeseca marta je raspisan tender na koju mu su mogle ucestvovati sve firme. Prijavile su se i najpoznatiji izvodjaci vertikalnog transporta u europi: austrijski Doppelmayer, italijanski Leitner i francuska Poma. Napomenimo da je Poma olimpijske 1984 ucestvovala zajedno sa nasim energoinvestom u izgradnji vertikalnog transporta na jahorini koji je jos u pogonu.
Najbolju ponudu daje Leitner, ali kako nam nebi sve islo kako treba, doppelmayer ulaze zalbu i dovodi cijeli proces u pitanje. Slag je sto se cijela procedura vodi u kantonalnom dijelu BH i svi ocekuju neke sabotaze. Na svu srecu, prolazi bez toga. Zalbeni rok je istekao, donijeta je odluka da Leitner bude izvodjeac. Kako je veoma kratko vrijeme i strahuje se da bi sezona bila docekana bez novog sestosjeda, OC Jahorina odlucuje da sama krenu i izvedbu dijla radova: ono sto moze samo. Iskopani su temelji, izliveni su armirani temelji, probijen put trase. U oktobru se ocekuje specijalni helikopter koji ce postavljati stubove. Poslije toga ide sva tehnologija i zica bi trebala oko 15.12 da bude u pogonu.
Svaka cast, i mi znamo pogurati i pritisnuti kad treba.
Idealni uvijeti za skijanje vladaju ovih dana na Jahorini. Nakon sto nas je snijeg bukvalno zatrpao, temperature su stisle i krenulo je sve ka savsrsenstvu.
Idelane staze, mozda malo magla kvari top ugodjaj, ali u svakom slucaju, jahorinski gosti, kojih je trenutno prilicno puno na jahorini, uzivaju sezoni i skijanju na preko 1,5 m snijega....
Dobrodoslinapisao club, dana 2009-02-04, klikova [hits]: 3324
Dobrodosli na stranice info portlala Jahorine. Mi se nadamo da cemo ugoditi svim Vasim zeljama te biti u mogucnosti Vam dati potrebne informacije o ovoj olimpiskoj ljepotici. Jahorina je jedna od najljpsih ski centara u Europi, a polako vraca i svoj olimpiski sjaj. Vikendice koje prevazilaze onaj nakad nama svima poznat stari nacin misljenja, usluga koja je sve bolja i bolje, hoteli koji ne ostavlaju zelje otvorene. Posto je Jahorina Portal jos uvijek u izgradnji, nadam se da se necete ljutiti stoi stranice nisu dovedene do perfekcije. Osim toga drago ce nam bit ukoliko se i sami ukljucite u izgradnju ovog portala. Ukoliko imate vikendice, apartmane, hotel, pansion, ski rental, ski skolu, javite nam se da bi uvrstili na web stranicu vasu ponudu.
Nakon prilicno dobrog pocetka ski sezone na Jahorini, druga polivina januara je bila prilicno losa, ali se mogo cijelo vrijeme skijati.
Pred kraj prvog mjeseca, pao je obilni snijeg i pokazao Jahorinu u punom sijaju.